Izložba „Ateljei iz Jugooceanije” otvorena je preksinoć u Dvorcu Petrovića na Kruševcu, jednom od izložbenih prostora Centra savremene umjetnosti Crne Gore. Izložba predstavlja likovne poetike 12 ruskih likovnih umjetnika koji su stvarali u okviru rezidencijalnog boravka protekle godine u zdanju nekadašnjeg kotorskog privrednog giganta. U okviru kustoskog projekta Marata Geljmana, predsjednika Dukley European Art Community – DEAC domaćoj publici predstavili su se Nikita Aleksejev, Tanja Antošina, Pavel Bratai, Evgenija Čajkovska, Katja Florenska, Semjon Fajbisovič, Andrej Ljubljinsk, Ivan Tuzov, Saša Makarska, Mihail Pavljukevič, Olga Subotina i Jurij Solomko. Izložba „Ateljei iz Jugooceanije” drugi je umjetnički projekat kojim je obilježeno osnivanje DEAC-a u Kotoru.
Postavku „Ateljei iz Jugooceanije” svojom raznolikošću prikazuje bogatstvo razlika autonomnih svjetova 12 ruskih umjetnika, kaže Geljman. Govoreći o pravcima kojima se kreće savremena umjetnost, Geljman konstatuje da DEAC svojom organizacijom predstavlja treći put, koji zadovoljava i stremljenja stvaralaca i ukuse publike.
- Prvi put je onaj koji je vodio prema gledaocu. Drugi je onaj komercijalni, koji se stvarao da bi bio u službi galerija, festivala, umjetničkih sajmova. Treći put je onaj koji je podrazumijevao institucije po mjeri umjetnika, dakle umjetničke rezidencije, centre savremene umjetnosti. Danas je situacija takva da su iscrpljena ova tri puta. Danas, svugdje u svijetu, Njujorku, Londonu, Rusiji, ovdje u Crnoj Gori, pokušavamo pronaći nove puteve. Mislim da je ono što se dešava u Jugooceaniji, svi ti ateljei u kojima u okviru rezidencijalnih boravaka umjetnici stvaraju, jeste uspješan put koji objedinjuje ova tri puta. Dakle, tri sprata zauzimaju ateljei, jedan je rezervisan za izložbe, to jest okrenut je publici, a jedan je posvećen komercijalnim projektima koje stvaraju umjetnici. Ne kažem da smo u DEAC-u pronašli idealnu formu, ali msilim da smo bliži rješenju nego oni koji u ovo vrijeme donose odluku da osnivaju muzej savremene umjetnosti. Dakle kad je publika u situaciji jednom nedjeljno neposredno sa umjetnikom raspravljati o umjetnosti onda je to po meni najbolji način, jer tako učestvujemo u jednom veoma važnom projektu – kazao je Geljman.
On je najavio da će nova izložbena sezona u Jugooceaniji koja počinje u maju početi izložbog crnogorskih umjetnika.
Istoričar umjetnosti Petar Ćuković je naglasio da je ova izložba nije planirana, jer umjetnici koji su pozivani u ateljee Jugooceanije imali su na raspolaganju vrijeme, prostor u kojem su razvijali svoje svjetove i stvaralačke poetike. Sreća je da je Dvorac Petrovića sazdan od posebnih prostorija koje omogućavaju da se svaki od tih svjetova posebno predstavi.
- Potrudili smo se da predstavimo, s obzirom na karakter prostora, umjetnike u najboljem svjetlu. Sva zasluga pripada umjetnicima a ne onima koji su postavljali izložbu. Ako se publici postavka dopada utoliko bolje, ali znajte da sva slava pripada umjetnicima, a ja to nikad ne zaboravljam – kazao je Ćuković.
Ćuković ocjenjuje da je najznačajniji doprinos protekle godine osnivanje stvaralačke kolonije u nekadašnjem zdanju Jugooceanije, i da je na taj način DEAC „proširio umjetnički prostor” u Crnoj Gori. S.Ć.


Crna Gora u kvadratima

Slikar Ivan Tuzov jedini je od 12 ruskih likovnih umjetnika koji izlažu u okviru postavke „Ateljei iz Jugooceanije” koji je prisustvovao otvaranju u Dvorcu Petrovića. Tuzov, koji njeguje piksel art tehniku, predstavio se platnima na kojima su prizori iz svakodnevnog života, a koje je on obuhvatio zajedničkim nazivom – „Crnogorske bilješke”. „Ovo je rezultat jednomjesečnog boravka u Kotoru i onoga što sam primijetio u životu ljudi Crne Gore”, kazao je Tuzov.
Istovremeno svojim djelom je odao i svojevrstan omaž velikom Maljeviču, posebno, primijetio je Ćuković, platnom na kojem su naslikana četiri Crnogorca.
- Slikam u kvadratima (pikselima), a Maljevič je najčuveniji po onom crnom kvadratu. I prošle godine smo obilježavali njegov jubilej, a opet naziv Crne Gore nastao je od pridjeva crn… - objasnio je ideju koja ga je vodila.